‘The Social Dilemma’: Dokumentarac koji ukazuje na promjenu ponašanja ljudi, a sve zbog društvenih mreža
Novi Netflixov dokumentarac ‘The Social Dilemma’ prikazuje zamku u koju smo upali, točno negdje između utopije i distopije, ugode i komocije napredne tehnologije i djela u kojem smo izmanipulirani algoritmima u svrhu veće prodaje – naše pažnje.
Društvene mreže – reprogramiranje civilizacije
Ovaj dokumentarac je (u Gosimple stilu pojednostavljeno na proste faktore) – dokumentarac koji je najbliže pravoj edukaciji o društvenim mrežama, koju trenutno možete dobiti, bilo gdje u svijetu.
A ako ste dovoljno svjesni, sebe i svijeta u kojem živite, ozbiljno ćete razmisliti, drugi put kada automatizmom krenete po svoj mobitel i nesvjesno upalite jednu od aplikacija kojom kratite vlastitu dosadu. Nemajući pojma da ste u tom trenutku bliže avataru kojim netko upravlja, nego biću kakvo bi trebali biti. U dokumentarcu je upravo ova situacija sjajno prikazana u pratećim igranim scenama u filmu, gdje fiktivni likovi ukazuju na promjenu ponašanja u ‘realnom’ vremenu, a ‘umjetnu inteligenciju’ odlično glumi Vincent Kartheiser.
Ukratko; ovaj dokumentarac pravo je malo remek djelo Jeffa Orlowskog, koji je za potrebe otkrivanja što više o ovoj temi, sastavio podugačak niz imena likova, koji su stvarali, ovu drogu kojom smo svi opčinjeni na dubokim, psihološkim nivoima svog bića, ali i ostalih uglednih i priznatih stručnjaka, kroz odlično montirane, kratke intervjue.
Tristan Harris (Google), Jeff Seibert (Twitter), Anna Lembke (Stanford University), Roger McNamee, Justin Rosenstein (izumitelj like buttona, koji je stvorio taj simbol kako bi se društvenom mrežom širila pozitiva, a ne ovo u što se taj simbol pretvorio i koliki negativan učinak danas ima na populaciju),Tim Kendall (Pinterest ), Jaron Leiner (autor knjiga ‘Ten Arguments for Deleting Your Social Media Accounts Right Now’ i ‘You Are Not a Gadget’), Shoshana Zuboff (autorica knjige ‘The Age of Surveillance Capitalism’),…
Manipulacija ljudskog ponašanja u svrhu profita
Društvene mreže nisu bile stvarane u svrhu današnje uloge koju predstavljaju na svim megalomanskim nivoima. O tome govore svi profesionalci u filmu, koji su nekada bili zaduženi za neku od faza stvaranja tehnoloških divova. No, danas s potpunim žaljenjem gledaju na istu situaciju, jer svjedoče strahovito negativnim trendovima u svijetu danas, kada su u pitanju mentalna oboljenja, suicid mladih i djece koji su u stalnom porastu, vrednovanje izgleda i plastične operacije koje prate nove trendove; kao npr. novi klinički izraz ‘Snapchat Dysmorphia’ – ljudi koji pomoću plastičnih operacija žele što više sličiti svojim filteriranim alter ego bićima na Internetu. A kada pričaju o vlastitoj ovisnosti, svi redom, govore koliko su i sami pod strahovitim utjecajem vlastitog čudovišta kojeg su pomogli stvarati i o kojem su znali baš sve – kada bi došli kući s posla, nisu se mogli odvojiti od društvenih mreža. Oni ne pobijaju ideju i veličanstvenost samog tehnološkog napretka kojem svjedočimo, nego naglašavaju zamku u koju smo upali na psihološkim nivoima.
‘Dillema is that social media and related apps simultaneously offer utopia and dystopia.’
Tristan Harris
Također, oni ne pričaju o generalizaciji tehnologija ili društvenih mreža na jedan način. Oni jasno komuniciraju potrebu za promjenom percepcije oko društvenih mreža, edukacijom u tom smjeru i za općom etičnom, pravnom i zakonskom regulativom svih tvrtki uključenima u sve procese platformi.
Odlično je objašnjena fraza, koju svi tako dobro poznajemo, ali ne shvaćamo do kraja, kada je u pitanju prodaja naših podataka.
‘Mi smo proizvod – ne naši podaci.’ Naša pažnja je na prodaju, (evo za lakše snalaženje). A za to danas postoji i novi izraz – Attention Economy.
Razmislite malo sad o ovom pojmu, nemojte žuriti.
Ono što nas film uči među ostalim, bukvalno najvažnijim činjenicama koje ćete ove godine naučiti o svom ponašanju, jest ideja da su naši mozgovi manipulirani nevjerojatnim utjecajem još nevjerojatnijih algoritama, koji su stvoreni kako bi okupirali našu pažnju, te kako bi nas natjerali na akciju – kupovinu materijalnih stvari, ali puno važnije – mijenjanje vlastite percepcije u smjeru klijenta koji je platio da se vaša percepcija (mišljenje) promijeni.
Russia didn’t hack Facebook; it simply used the platform.
Roger McNamee
Možda ćete pomisliti da vam ne trebaju ovakve informacije, povrh svih drugih koje upijate u sebe, pored svih problema i kaosa u kojem se nalazimo, i to je ok. Kome trebaju problemi povrh problema.
ALI.
Kada stavljate u kontekst problema, Covid, politiku, neizvjesnost, nemanje novaca za mjesec dana, opći shit na vidiku… u tom slučaju, razmišljajte o ovom problemu kao turbo pojačivaču okusa svim opipljivim problemima koji nas muče u ovom trenutku.
Ako ste roditelj, ovo je must see dokumentarac; to je najmanje što možete učiniti za vaše dijete (između slikanja na ‘public’).
Ovaj film ne ulazi u kategoriju paranoja, već edukacija, a pomaže nam u jasnijem pogledu na opće ludilo u ponašanju čitavog svijeta, kojem svjedočimo svaki dan.
Ovo bi ja u lektire.
