Dokumentarci koji će obuhvatiti sve vaše emocije (i ubacit koju bubicu u uho)!
Iako Netflix, svojom produkcijom polu-proizvoda, itekako uspješno pridonosi ‘kulturi bez kriterija’, još uvijek se tamo može pronaći dobrih, što njihovih, što ‘tuđih’ dokumentarnih filmova i/ili serijala, koji nam mogu na zabavan način približiti temu. Stoga, evo naslova za širenje umnih ali i emotivnih horizonta.
Fotografije: Netflix, Unsplash, PR
‘How to change your mind’
‘Makes losing your mind sound like the sanest thing a person could do.’
The New York Times Book Review
Nekad 2012-e, Michael Pollan je prisustvovao jednoj večeri, na kojoj je među ostalim gostima iz akademske zajednice, bila i jedna poznata dječja psihijatrica, u svojim šezdesetima, koja je gostima u detalje objašnjavala svoje nedavno iskustvo na LSD-u. Pollan je bio, malo reći šokiran samom idejom da netko od šezdesetiplus godina i takve profesionalne reputacije ‘koristi’ LSD, na što mu je doktorica odgovorila da ‘efekti psihodelika, LSDa u ovom slučaju, daju potpuno drugačiji pogled na dječje razmišljanje – um nije potpuno fokusiran, a upija sve informacije iz okoline kao što dijete čini, fascinirano i znatiželjno.’ Pollan je bio upecan.
Dokumentarni serijal ‘How to change your mind’, napravljen prema knjizi novinara i pisca, Johna Michaela Pollana, mogao bi vas baciti u ozbiljno razmišljanje ako pričamo o mozgu/umu i različitim supstancama, odnosno, kako i na što djeluju te je li budućnost poboljšanja zdravlja, među ostalim biohack metodama, i u ovakvoj.
Serijal od 4 epizode obrađuje 4 supstance, a svaku završava Pollan sa svojim iskustvom;
LSD – što, kako i zašto je pošlo krivo kada je istraživanje LSD-a u pitanju i tko je na percepciju o dobrobiti/štetnosti LSDa najviše utjecao sve od 1943. pa do danas.
Psilocybin – aktivni sastojak ‘čarobnih’ (psihoaktivnih) gljiva, koji možda u ovom trenutku doživljava najveći povratak u znanstvena istraživanja barem što se depresije tiče. Pollan istražuje povijest ove svete biljke, donosi svjedočanstva i ukazuje nevjerojatan učinak, kojeg se danas (hvalabogu) može izmjeriti.
MDMA – od svih navedenih, ima najveću šansu postati legalan kada je u pitanju liječenje osoba s mentalnim poteškoćama i izazovima, zahvaljujući strastvenim odvjetnicima čije je život ovaj sastojak izmijenio i usmjerio u smjeru kvalitetnijeg načina života.
Mescaline (Meskalin) – možda je najnepoznatija supstanca na ovom popisu, psihodelik, koji se nalazi u nekim vrstama kaktusa. Priču promatramo iz očiju domorodaca uz neizostavna i standardno nevjerojatna svjedočanstva o učincima Meskalina na um.
Disclaimer s Netflixa- serija pruža zabavu i informacije, ne medicinske savjete.
Disclaimer s Gosimplea – živimo u Hrvatskoj, ‘Hitna’ je potpuno zakazala, pažljivo s idejama.
‘Fantastic Fungi – The Magic Beneath Us’
‘Fungi are the interface organisms between life and death.’
Paul Stamets
Kad smo na temi uvijek interesantnih ‘čarobnih’ gljiva i vječito potrebnog otključavanja spoznaja, idemo u detalje s tom grupom; dokumentarac iz 2019.-e, ‘Fantastic Fungi’ uvest će nas i provesti kroz nevjerojatan svijet gljiva – ‘sakupljača’ svih informacija od postanka ove planete.
Paul Stamets, najpoznatiji je ne-znanstvenik u znanstvenoj zajednici koja istražuje, na momente, nestvarne karakteristike i potencijal kojeg u sebi imaju upravo gljive. Kroz dječji i zarazni entuzijazam te kroz impresivne činjenice, Stamets nas uči i podsjeća na činjenicu da će ovi organizmi, razgraditi sve što je prirodno (uključujući naftu), što u konačnici može pridonijeti nadi da se ova planeta može obnoviti, na jedan… prirodan način, bez obzira na najsmrtonosniji virus na njoj – ljude. (Nadživit će i razgraditi će one i ljude, nema brige.)
Dokumentarac je prepun super interesantnih i zabavnih činjenica; mreže koje stvaraju miceliji podsjećaju na prirodni Internet, a sama ideja da priroda komunicira ispod površine, da drveće pomaže slabijim biljkama, da ‘mame biljke’ prepoznaju svoje ‘bebe biljke’ i paze na njih, prepoznavajući opasnost u okolišu (nametnici, paraziti…), a sve pomoću gljiva… i tako od postanka planete, je u najmanju ruku mindblowing – čista magija. Nadalje, mindblowing moment bi mogao biti i onaj u kojem se objašnjava teorija da je za nagli skok u evoluciji, barem što se trostrukog povećanja ljudskog mozga tiče, jedan od glavnih faktora bila konzumacija psihodelične gljive Psylocibe Subensis, koja je djelovala na sinesteziju u mozgu kod prvih ljudi, koji su ju pronalazili u izmetu životinja, koje su pratili.
U filmu se redaju stručnjaci, znanstvenici, entuzijasti i oni koji su kroz svoja iskustva, svoje (i tuđe) živote poboljšali baš pomoću gljiva, a u takvom društvu i općenitom narativu, naravno da neće izostati i pozitivan impuls s nešto nade u ljude i bolje sutra. Zašto i ne, svima nam treba vjere u čovjeka, a Gosimple svoju stavlja u ovakav tip bića na ovoj planeti – oni, čija znatiželja i vjera prkose tradicionalnom i zatvorenom tipu razmišljanja. To su ljudi koji razbijaju predrasude, stavljajući zakone Majke Prirode ispred i iznad svih poredaka, a u konačnici tako doprinose zacjeljivanju i Planete i svih nas čiji život ovisi o njoj.
Disclaimer – pogledaj pod ‘How to Change Your Mind’
‘How to build a sex room’
‘Mary Poppins of Sex Rooms’
Vrijeme je za odraslu zabavu! Iako je ‘uređenja interijera, kuća, malih kuća, kuća iz snova’ na svakom scrollu – pogledati kako nastaje ‘seks soba’, na koje detalje se pazi i što se sve može i zbog čega… oh, yes please.
Ovaj super zabavni serijal prati dizajnericu interijera Melanie Rose, koja u jednom trenutku karijere svoj profesionalni fokus prebaci na dizajniranje ‘seks soba’ svojim klijentima. Ovisno, jasno, kakav ste tip osobe, odnosno, koliko daleko idu vaše fantazije kada je seks u pitanju…pa shodno tome, pristupite ovom serijalu. No, za one koji vole istraživati i igrati se sa svojom seksualnošću, koji vole detalje neke tematske estetike… zabava je zagarantirana.
Kroz epizode se izmjenjuju parovi, koji su zatražili pomoć dizajnerice, a zabavno je promatrati i njihova ponašanja kada je razgovor o seksu u pitanju. Svaki par na osnovu svojih preferenci ‘dobije’ svoju temu i novu prostoriju u kući u kojoj je sve dozvoljeno ili barem ono što se dogovore njih dvoje ili osmero. Serijal nije neukusan, vrlo je informativan, i super inspirativan. Ako vam se nakon prve epizode ovog serijala ne ušulja u mozak ideja da si sagradite ‘seks sobu’ – odmah, ovo nije tema za vas, pređite na iduću preporuku.
‘Crip camp: A Disability Revolution’
‘What we saw at that camp was that our lives could be better. The fact of the matter is that you don’t have anything to strive for if you don’t know that it exists.’
Jimmy Lebrecht
Nije baš nešto najnoviji (2020.), ali me dočekao nespremnu za ideju da uopće postoji ovako nešto super na ovu temu… I kako je dobro što postoji!
Osnovna ideja filma vrti se oko kampa Jened (1953-1977.), baziranog na utopijskoj ideji slobode koju je obećavao ali i ispunjavao u svojoj ‘agendi’, opušteni direktor kampa/hipi Larry Allison.
Film prati jedno ljeto sedamdesetih kada su se u kamp ‘slijevali’ klinci različitih stupnjeva poremećaja u razvoju, vođeni upravo idejom koju im je nudio hipi pokret: ‘prema svim polaznicima kampa se odnosimo kao prema zdravim pojedincima’. Upravo je i sama ideja slobode bila osnovni motiv klincima, za koje ćemo kasnije u filmu, ipak saznati malo bolje na što liči život osobe s poteškoćama u razvoju i empatizirati se do kraja, kada čujemo njihove priče i probleme. Glavna ideja filma nosi poruku o tome koliko biću znači slobodni izbor, odnosno, što je točno značilo samo tih par tjedana slobode i prihvaćanja okoline u kojoj su ‘djeca samo djeca’, tim nevjerojatnim klincima, od kojih će nekolicina, kasnije promijeniti budućnost svijeta. Koliku vrijednost ima točno podrška i prihvaćanje okoline i ‘vjera da postoji nešto bolje od ovog sad’?
Nevjerojatni arhivski snimci i razgovori, još nevjerojatnije scene slobodnog ponašanja bez nadzora (iz današnje perspektive potpuno nezamislivo), snažnog zajedništva, prihvaćanja, genijalnog crnog humora i apsolutno vrhunska muzika koja prati ovaj film bacit će vas u veliko suosjećanje prema diskriminiranima ovog tipa, divljenje prema unutarnjoj snazi koju imaju osobe s poteškoćama u razvoju ali i promišljanje o vlastitoj razmaženosti, privilegijama, a u konačnici i zahvalnosti prema životu ako ste zdrav čovjek, koji ima pravo i slobodu izbora.
Must.See.
