‘Proljeće, a u meni (doslovni) nemir!’ – birajte tegobu; alergije ili proljetni umor?
Neupitno je da jedva dočekamo proljeće; dani su duži, priroda se budi, boje o našem okolišu su vesele, ali nije sve tako divno svima… Nezanemariv broj, a moguće i većina nas, trenutno pati od neke od (ili više njih) sezonskih tegoba koje dolaze sa proljećem. Uz već tradicionalne pojave poput proljetnog umora (nekad i letargije), sve je više ljudi zahvaćeno simptomima alergijskih reakcija. Na žalost, nije to sve, ne možemo zaboraviti ni post-COVID kao dodatni izazov za sve veći broj ljudi, koji osjećaju sa ovim sindromom povezane tegobe upravo ovog proljeća…
Piše: Dr.Sc. Sebastijan Orlić, zdravstveni savjetnik
PROLJETNI UMOR
Sunce sija, cvijeće cvjeta, sve je svima super, a dok neki uživaju, vi se osjećate pospanije nego ikad. Što se događa? Pojava koja se naziva proljetni umor ili proljetna letargija.
Iako se ne radi o stvarnom medicinskom ili psihološkom poremećaju, postoje stvarni razlozi zašto se u ovo doba godine možete osjećati dodatno umorno ili iscrpljeno. Mnogi čimbenici dolaze u obzir, uključujući ljetno računanje vremena (koje je trenutno na snazi i još uvijek se privikavamo), kao i sezonske alergije o kojima ćemo detaljnije u drugom dijelu ovog teksta.
Također, imajte na umu da bilo koja vrsta promjene u našim životima ili u okolini može uzrokovati stres i postati izazovom. Pokušajte biti strpljivi sa sobom u tim trenucima.
Kada u proljeće dani postanu duži, tijelo prilagođava razinu hormona i oslobađa se više endorfina, testosterona i estrogena. Ova promjena dovodi do velikog opterećenja za tijelo, koje reagira osjećajem umora. Osim toga, kao što možemo sami svjedočiti, temperature jako variraju u proljeće.Na sjevernoj hemisferi simptomi se obično javljaju od sredine ožujka do sredine travnja, a ovisno o osobi mogu biti više ili manje izraženi. Najčešći su: umor (unatoč dovoljnoj količini sna), osjetljivost na promjene vremena, vrtoglavica, razdražljivost, glavobolja, a ponekad i bol u zglobovima te nedostatak energije.
Nešto ozbiljnija pojava, proljetna letargija, odnosi se na stanje umora, smanjene energije ili depresije povezano s početkom proljeća. Takvo stanje može biti uzrokovano normalnom reakcijom ljudskog organizma na toplije temperature, a može imati i medicinsku osnovu, poput alergija ili “obrnutih” sezonskih afektivnih poremećaja.
Dakle, fenomen poznat kao ‘proljetni umor’ definitivno postoji. To je još jedan odraz činjenice da smo integralni dio prirodnih ciklusa o kojima smo detaljnije pisali u prošloj kolumni, naime nedostatak svjetla tijekom zime zajedno s hormonalnim promjenama definitivno ostavljaju trag na nama.
Kada vani u proljeće postane toplije, tjelesna temperatura također se lagano povećava, a metabolizam i hormonska ravnoteža prilagođavaju se novim svjetlosnim uvjetima u okolišu. Krvne žile se šire i krvni tlak u određenoj mjeri pada. Svi ti procesi mogu privremeno sniziti razinu energije onih koji su skloniji tom stanju. Procjene sugeriraju da, kada dođe proljeće, gotovo svaka druga odrasla osoba prvo mora prevladati ovaj sezonski umor prije nego što ponovno povrati svoju uobičajenu razinu energije. Najbolji način da izbjegnete ovaj osjećaj jesu opet i uvijek isti: pripaziti na prehranu, osigurati dovoljno tjelovježbe, sada i na otvorenom – i naravno, dovoljno sna te zdravlje probavnog sustava
Uravnotežena prehrana i hidratacija
Ono što preporučujemo tijekom cijele godine može imati posebno pozitivan učinak u proljeće: dovoljna konzumacija vode i češća konzumacija laganije, prvenstveno neprocesirane hrane, umjesto kalorijski gustih obroka karakterističnih za procesirane namirnice. Stavite osobito naglasak na sezonsko voće i povrće koje uskoro dolazi na naše tržnice, a koje osigurava da dobijete i dovoljno vitamina, hranjivih tvari i minerala. Ono što nam napokon neće nedostajati jesu optimalne razine vitamina D, kojeg tijelo samo proizvodi putem UV-B zraka… Suplemente vitamina D možete sada staviti u mirovinu do jeseni.
Kvalitetan san
Održavanje redovite higijene i dovoljnog broja sati spavanja može biti od pomoći i u upravljanju hormonalnim promjenama: s povećanjem količine dnevnog svjetla, tijelo ponovno proizvodi više serotonina. Zauzvrat, smanjuje proizvodnju melatonina, ali i dalje regularnim prakticiranjem higijene sna naše će ga tijelo producirati u dovoljnim količinama.
Dovoljno tjelesne aktivnosti/vježbanja – ubacite aktivnosti (hodanje?) na otvorenom
Kao i tijekom cijele godine, preporuča se najmanje 30 minuta umjerene tjelesne aktivnosti. Zašto ne biste u svoju dnevnu rutinu uključili malo više vježbe i na primjer izašli iz autobusa jednu stanicu ranije? Opcije su neusporedivo brojnije i praktičnije sada kad su dani duži i vremenske prilike stabilnije.
S druge strane, alergičarima se ne preporuča duži boravak na otvorenome, ali i opcije za kućni trening/trening u teretani su nebrojene. Za zdravlje i dugovječnost kao ekstremno važne izdvojio bi vježbe sa vanjskim opterećenjem (utezima) te tzv. zone 2 cardio, kojeg je najpraktičnije odraditi na biciklu (sobnom, ‘teretanskom’ ili običnom) te hodanjem uzbrdo (traka za hodanje/trčanje u teretani ili brda koja nas okružuju u svim krajevima Hrvatske).
Zdravlje probavnog sustava
Tek u posljednjem desetljeću shvatili smo da je zapravo 90% stanica prisutnih u/na ljudskom tijelu -mikrobnih stanica. Što znači da smo, u biti, više bakterijski materijal nego ikakav drugi. Ovo sve vrlo izgledno znači da naša crijevna flora ima mnogo veći utjecaj na cjelokupno zdravlje nego što je medicinska zajednica do nedavnog pretpostavljala i danas tek kreću ozbiljnija znanstvena istraživanja na tu temu.
Kako nastavljamo bolje shvaćati ljudski mikrobiom, čini se da smo samo zagrebali površinu odnosa između naših crijeva i bezbrojnih bolesti: depresije, alergija, kroničnog i sezonskog umora, pretilosti i bolesti povezanih sa starenjem. Mnogo je istraživača koji vjeruju da će razumijevanje ovih širih fizioloških implikacija crijevnih bakterija biti jedan od najvažnijih medicinskih pothvata 21. stoljeća. Koji bi bio konačni cilj ovih istraživanja? Učiniti gastro-intestinalni (GI) trakt privlačnim mjestom za naseljavanje i razmnožavanje za naše zdravlje, korisnih bakterija.
Jedna od friško ustanovljenih znanstveno dokazanih i uspješnih strategija za takvo djelovanje je kontinuirana konzumacija fermentirane hrane/pića, čiji su efekti znatno povoljniji od do sada smatrane ključne prehrambene intervencije za zdravlje crijevne mikrobiote – konzumacije prehrambenih vlakana. Link na fascinantnu studiju, pogledajte.
ALERGIJE
Alergije su česta (u posljednje vrijeme sve češća) i kronična stanja koja su isprepletena s funkcijom imunološkog sustava – obrambena ‘mreža’ naših tijela, koja se inače bori protiv neželjenih patogena poput virusa, bakterija i drugih infektivnih agenasa, koji neprestano iskušavaju funkciju i zdravlje našeg imuniteta.
Tijekom većine alergijskih reakcija, imunološki sustav agresivno reagira na lažni alarm i općenito bezopasnu tvar, poput peludi, tretira kao opasnu i direktnu prijetnju.
Postoje različite vrste alergijskih reakcija, uključujući astmu, atopijski dermatitis, alergijski rinitis i alergije na hranu, ali nije neuobičajeno da ljudi koji imaju alergije budu osjetljivi na više od jednog stresora iz svoje okoline. Uzroci alergija su složeni, budući da i genetika i okolišni čimbenici pridonose njihovom razvoju. Ako ste u obiteljskoj anamnezi imali alergije, imate povećan rizik od razvoja alergija, ali to ne znači da ćete ih razviti, odnosno, ako niste imali alergije – ne znači da ih nećete razviti.
Alergijske reakcije mogu biti uzrokovane na sljedeće načine; kontaktom (hrana, lateks, otrovne biljke), injektivno (ugrizi i ubodi insekata), gutanjem (lijekovi, hrana, suplementi), udisanjem (prašina, plijesan, perut kućnih ljubimaca, dim, pelud).
One se mogu manifestirati na mnogo načina, uključujući astmu, svrbež, osip, curenje iz nosa (rinitis), kihanje i oticanje, te u različitim stupnjevima ozbiljnosti koje variraju od blage iritacije do anafilaksije – po život opasne reakcije koja zahtijeva hitan medicinski tretman. Najčešća od navedenih pojava u populaciji je svakako alergijski rinitis. Alergijski rinitis je rezultat upalnog imunološkog odgovora izazvanog udisanjem peludi, grinja ili životinjske peruti. Pelud je glavni uzročnik alergijskog rinitisa, a alergija na pelud je poznatija kao sezonska alergija ili peludna groznica.
Simptomi sezonskih alergija javljaju se ubrzo nakon udisanja peludi na koju je oboljeli alergičan i mogu uključivati svrbež nosa, usta, očiju, grla, kože, probleme s njušenjem, curenje iz nosa, kihanje i suzenje očiju. Alergije, uključujući sezonske alergije, stalno su se povećavale kroz nedavnu povijest tijekom posljednjih pedeset godina i postale čest problem. Osim tipičnih simptoma peludne groznice, pacijenti mogu doživjeti smanjenu kvalitetu života zbog nedostatka sna, smanjene produktivnosti na poslu ili u školi, emocionalnog stresa i neugodnosti zbog simptoma.
Trenutno su najaktualniji alergeni u zraku peludi stabala breze, čempresa i graba, sa razinama tolikim da sve osjetljive osobe imaju izražene alergijske simptome. Oni osjetljiviji imaju reakciju i na niže razine peludi poput trenutno one stabala topole, jasena i/ili lijeske. Plan liječenja/tretiranje određene alergije će se razlikovati ovisno o vrsti i ozbiljnosti alergije, ali obično uključuje lijekove (antihistaminike, bronhodilatatore, kortikosteroide, injekcije protiv alergija, nazalne sprejeve, kreme i kapi za oči), izbjegavanje alergena i promjene načina života.
Trenutni lijekovi koji se koriste za liječenje simptoma alergija mogu imati neželjene nuspojave (kao i kod praktički svih lijekova) uključujući suha usta, pospanost i nesanicu, što zauzvrat može utjecati na kvalitetu života pacijenata. To je potaknulo potragu za alternativnim strategijama liječenja, uključujući dodatke prehrani te strategije manipulacije crijevnog mikrobioma (fermentiranom hranom ili dodacima prehrani na bazi prebiotika, probiotika i/ili postbiotika) kao novi pristup i potencijalno učinkovitu terapiju za poboljšanje simptoma peludne groznice.
Dodaci prehrani i alergije
Postoji nekolicina interesantnih dodataka prehrani, koje dijelimo na biljne ekstrakte (fitonutrijente) te probiotičke proizvode koji imaju zamjetne rezultate u kliničkim studijama.
Spirulina
Dvije znanstvene studije su pokazale da je spirulina poprilično učinkovita u kontroli alergija, pri čemu se smanjuju simptomi nazalnog iscjedka, kihanja, začepljenosti nosa i svrbeža. Prema izvješćima u jednoj studiji, više od dvostruko više ispitanika u skupini koja je uzimala spirulinu prijavilo je više od dvostruko povećanje zadovoljstva nakon tretmana. U drugoj studiji, učinak spirulina bio je usporediv ili čak snažniji od usporedne farmaceutske supstance. Svakako, potreban je veći broj istraživanja za potvrdu ovih tvrdnji te definiranja mehanizma kojim spirulina smanjuje simptome alergija.
Crni kim (Nigella Sativa)
Čini se da suplementacija uljem i/ili sjemenkama crnog kima povoljno utječe na većinu simptoma povezanih s alergijama i većinu simptoma alergijskih reakcija (rinitis, ekcem, astma, itd.), pri čemu je veličina efekta značajna u usporedbi sa ostalim dodacima prehrani.
Kopriva
Primjetno je malo smanjenje simptoma alergijskih reakcija uslijed oralne konzumacije preparata na bazi koprive.
Vrlo interesantan aspekt za period koji je pred nama jest manipulacija crijevne mikrobiote. Svjetski znanstvenici su tek nedavno počeli osvještavati važnost i potencijale vezane uz naš mikrobiom.
Bakterijske kulture (u narodu i marketingu poznatije kao ‘Probiotici’)
Ovdje nailazimo na jedan ozbiljni prehrambeni mit. ‘Probiotik’ u obliku proizvoda ustvari neće napraviti čudo koje očekujete, a očekujete ga od ‘bakterijskih kultura i njihovih metabolita’. Konkretni primjer –
Kod doktora ste koji vam kaže da morate uzeti ‘probiotik’, vi kupite gotov proizvod na kojem piše ‘probiotik’. Ukoliko tretirate neko konkretno medicinsko stanje (tipa, terapiju antibioticima) za prvu ruku će vam možda i poslužiti ‘probiotik’, ali ono što želimo i trebamo za zdravlje i dugovječnost jesu: bakterijske kulture i njihovi metaboliti! Razumijete?
‘Probiotici’ u formi suplemenata su živi mikroorganizmi (barem bi trebali biti) koji mogu pružiti zdravstvene dobrobiti kada se konzumiraju u dovoljnim količinama. ‘Probiotici’ koji se najčešće koriste u dodacima prehrani uključuju bakterije poput bifidobakterija i laktobacila. Te bakterijske kulture i njihovi metaboliti, imaju potencijal promijeniti imunološki odgovor putem raznih mehanizama koji bi mogli smanjiti alergijske reakcije na alergene u zraku bez nuspojava nekih postojećih lijekova. Ovi potencijalni mehanizmi uključuju povećanje regulatornih T stanica koje prigušuju imunološke odgovore i potiskuju proizvodnju IgE antitijela. Nedavna meta-analiza kliničkih ispitivanja izvijestila je da je većina znanstvenih studija pokazala određeno poboljšanje u sezonskim alergijama kao odgovor na tretman bakterijskim kulturama.
Međutim, suvremeni dokazi još uvijek su ograničeni zbog širokog spektra različitih korištenih probiotičkih bakterija, načina na koji se probiotici isporučuju (na primjer, u jogurtu, kapsulama ili mlijeku), trajanja liječenja, karakteristika pacijenata i različitih primarnih i sekundarne ishode studija mjerene od strane istraživača .
‘Probiotici’ kao suplementi su još uvijek poprilično siva zona i veliki su izgledi da će se u najnovijim istraživanjima potvrditi kako i nisu bez nuspojava. Ono što do sada znamo je da velik broj pripravaka nije niti živ u trenutku konzumacije (dug period od proizvodnje do konzumacije, temperature prilikom transporta i skladištenja…) ili ne preživi agresivnu okolinu želučane kiseline. Također, zasigurno ne doprinose raznolikosti naše crijevne mikrobiote i bilo bi preporučljivo konzumirati ih samo kao akutnu terapiju na incidente poput crijevnih viroza i/ili upotrebe antibiotika. U svim drugim okolnostima neupitno je ispravnija strategija redovno konzumirati fermentirane namirnice poput domaćeg kiselog kupusa, kefira ili pak malo egzotičnijih kombuche i kimchija.
Benefiti redovne konzumacije takvih namirnica višestruko nadmašuju benefite konzumacije probiotičkih suplemenata, ali o tome više drugom prilikom.
Ako se pitate zbog čega ne koristimo retoriku koja blagotvorne mikroorganizme prisutne u fermentiranoj hrani isključivo naziva ‘probioticima’, slijedi objašnjenje iz stručne literature (Gbenga Adedeji Adewumi, in Encyclopedia of Food Chemistry, 2019., Food Fermentation – Netsanet Shiferaw Terefe, in Reference Module in Food Science, 2016.)
“U novije vrijeme postoji obnovljeno zanimanje za tradicionalnu fermentiranu hranu, uglavnom potaknuto zdravstvenim prednostima fermentirane hrane. Dokazane zdravstvene prednosti fermentirane hrane i pića proizlaze iz prisutnosti i bakterijskih kultura i njihovih metabolita koji promiču zdravlje – postbiotika. Dakle, živi mikroorganizmi i/ili njihovi metaboliti u fermentiranoj hrani i pićima direktno su odgovorni su različita svojstva takvih namirnica koja promiču zdravlje konzumenata. Uz navedeno, egzo-polisaharidi (vlakna i polifenoli) koji se konzumiraju kroz fermentiranu hranu ponašaju se i kao prebiotici – metabolizirani su mikrobiotom debelog crijeva kako bi proizveli mnoštvo metabolita poput kratkolančanih masnih kiselina (SCFA), koje stimuliraju imunološki odgovor u organizmu domaćina.”
Za sami kraj teme alergija treba svakako naglasiti kako pojednici koji su pod visokim rizikom od anafilaktičkog šoka trebaju svakako poduzeti dodatne mjere opreza, kao što je stalno nošenje adrenalina (epinefrina) za autoinjekciju. Svakako je potrebno raspraviti detalje o specifičnom planu liječenja/tretmana alergijskih reakcija sa svojim liječnikom.
POST-COVID
Sindrom postkoronavirusne bolesti (COVID-19) definira se kao postojanost simptoma dulje od 3 do 12 tjedana nakon infekcije virusom SARS-CoV-2, a simptomi se ne mogu pripisati nekoj drugoj etiologiji. Pojedinci su nakon preboljenja COVID-19 infekcije prijavili su značajan utjecaj na njihov funkcionalni status. Dob, težina preboljele bolesti i već postojeći komorbiditeti važni su čimbenici rizika za razvoj post-COVID sindroma.
Uobičajeni simptomi dugog COVID-a (post COVID) uključuju; ekstremni umor, otežano disanje, bol u prsima ili stezanje, problemi s pamćenjem i koncentracijom (‘brain fog’), poteškoće sa spavanjem (nesanica), lupanje srca, vrtoglavica, bol u zglobovima, depresija i anksioznost, tinitus, bolovi u ušima, mučnina, proljev, bolovi u trbuhu, gubitak apetita, visoka temperatura, kašalj, glavobolja, grlobolja, promjene osjeta mirisa ili okusa, osip…
S obzirom da se radi o ozbiljnom medicinskom stanju, svakako se posavjetujte sa vašim liječnikom oko tretmana ovog sindroma. Vaš liječnik je osoba koja treba sa vama razgovarati o njezi i podršci koja vam može biti potrebna. Možda ćete dobiti savjete o tome kako liječiti i pratiti svoje simptome kod kuće.
Ako simptomi imaju velik utjecaj na vaš život, možete biti upućeni na specijaliziranu rehabilitacijsku službu ili službu specijaliziranu za specifične simptome koje imate. Ne primajte savjete od Youtube i/ili Instagram stručnjaka.
Veliku ulogu u samoj pojavi post-COVID sindroma, osim spomenutih čimbenika, igraju i naše navike ponašanja, a najplastičniji recept zdravih navika stoji u ovom tekstu. Važno je zapamtiti, ništa se ne događa preko noći, kako ni kvarovi u našem tijelu, tako i poboljšanje istog. Ubacujte zdravije navike u svoj raspored, budite ustrajni u održavanju navika, bez očekivanja instant rezultata, a vaše tijelo će izvršiti i pratiti svaki vaš zadatak – uspješno! Polako, sigurno i s pozitivnim mindsetom naprijed.
Sebastijan Orlić je doktor znanosti inženjerske kemije, certificirani nutricionist pri instituciji Precision Nutrition, Canada te instruktor fitnesa u teretani s diplomom Fitnes učilišta, Zagreb.
Vlasnik obrta za zdravstveno savjetovanje Kvaliteta života, koje se temelji na interdisciplinarnoj primjeni znanja i iskustava iz znanosti kemije, biotehnologije, farmaceutike, nutricionizma i fitnessa.
