Trening svjesnosti u misiji protiv povratka depresije
Istraživači s Oxforda otkrili su da je terapija, koja je uključivala treninge svjesnosti i kognitivnu terapiju s psihologom, u roku od samo 12 mjeseci kao rezultat imala smanjenje depresije te njezin povratak kod visokih 40-50% pacijenata. 40 do 50%!
Depresija i poremećaji koji se vežu uz nju danas spadaju u crvenu zonu zdravstvenih epidemija koje prijete čovjeku, a čak 4 od 5 oboljelih doživjet će povratak bolesti u jednom trenutku života. MBCT (Mindfulness-Based Cognitive Therapy – kognitivna terapija temeljena na svjesnosti) terapija je Oxfordskog Mindfulness Centra, koja ima za zadaću smanjiti povratak depresije i razviti potencijale u pojedincu kako bi bio u mogućnosti živjeti zdrav i ispunjen život. Lijekovi pomažu, ali što ako je pacijent spreman za život bez lijekova?
… a što može smanjiti povratak depresivnih poremećaja,
jednom kada terapija prestane?
Istraživači su otkrili da kombinacija stanja svjesnosti i kognitivne terapije u roku od 12 mjeseci smanjuje depresiju i njezin povratak kod 40-50% pojedinaca, koji su dotad bili registrirani kao pacijenti s dubokim poremećajem depresije. Vodeći autor na istraživanju, prof. kliničke psihologije na Oxfordu, Willem Kuyken pojasnio je istraživanje;
‘Ovo je novi dokaz u korist kognitivne terapije temeljene na svjesnosti, koji nam je malo ubrzao ritam srca. Naravno da ova vrsta terapije nije svemoguća, ali svejedno daje pacijentu u čijoj povijesti bolesti se nalaze depresivni poremećaji novi pristup bolesti, razvijanje novih tehnika kako bi dugoročno pacijent bio mentalno zdrav bez korištenja lijekova. No, moramo napraviti još istraživanja kako bi došli do 100%-tnog učinka kada je u pitanju povratak bolesti i kako bi pomogli sprječavanje pojave bolesti u ranim fazama života. To su trenutno programi koje istražujemo i razvijamo na Oxfordu ali i u suradnji s organizacijama diljem svijeta.’
Willem Kuyken
ŠTO JE VJEŽBANJE SVJESNOSTI?
Svjesnost ili ‘biti u sadašnjem trenutku’ vježba je koja sa svakim novim pokušajem dulje traje. To je sposobnost koju svi nosimo u sebi, no međutim, naši procesi razmišljanja su toliko ubrzani, da se čini kao da se mi sami, odnosno, naše misli ne mogu zaustaviti. A tada, nismo napravili ništa drugo nego našim emocijama dali naš život u ruke. Svatko zna najbolje koliko emocije mogu biti snažne i intenzivne za nas, zar su to stvarno vozači kojem želimo dati volan u ruke? Misli su polazna točka svih naših emocija, a teške emocije poput straha, tuge ili bezvrijednosti mogu dovesti do teških bolesti. To su emocije koje fizički troše naše tijelo, a ako dopustimo, one ga mogu i pokvariti. ‘Biti u trenutku’ i biti svjestan svakog djelića te slike, vježba je na kojoj se mora raditi. Kao svaki drugi mišić kojeg želimo ojačati u teretani, tako moramo ojačati i ovaj, poprilično bitan, u glavi. Dobra vijest je da jednom kada počnete, teško se možete zaustaviti, a ono što stanje svjesnosti omogućuje, kao što je trenirano u sklopu ovog istraživanja – jest da stanemo i prepoznamo depresivnu epizodu, na vrijeme. Ako ovome dodamo i aktivnu kognitivnu terapiju, nećemo se zaustaviti samo na prepoznavanju depresivne epizode. Kognitivna terapija nam omogućuje razgovor s tom negativnom misli koja se pojavi. Kako to izgleda u stvarnosti? Kada pomislimo da nismo dovoljno dobri, naša svjesnost tog trenutka nas zaustavlja da promislimo o tome, a kognitivna terapija postane mali glasić koji kaže – ‘pa ovo i nije baš istina. Dosad sam napravio/la to, to i to, nije da sam potpuno neuspješan/neuspješna’.
Ovakvom kombinacijom mentalnog treninga omogućili smo si da objektivno sagledamo stanje u kojem smo se našli, te da zaustavimo navalu teških emocija u koje nas lako uvuče depresivni um.
PS. Sve što činite, ne činite na svoju ruku – razgovor s educiranom osobom (doktori opće prakse, psiholozi, psihijatri i psihoterapeuti) vam može ukazati na put kojim trebate, ako ništa drugo, zakoračiti prvim korakom. Poslije ionako sve ovisi o vama, vašoj namjeri i vašoj želji.