Multitasking nije baš toliko dobar kako mislimo. Izvolite 10 stvarnih rizika o kojima niste razmišljali.

Je li Multitasking hvaljeni skills, kojim se prebrzo hvalimo u našim životopisima ili nešto što nas dugoročno samo usporava i umara?

No, iako znamo ili predosjećamo na nekom nivou kako nam skakanje sa zadatka na zadatak ne čini dobro, kako imamo manje koncentracije, dok nam nerealizirani zadaci i dalje lutaju mislima, i dalje uporno radimo istu stvar. Koji je naš problem?

Vrijeme je za intervenciju i iskreno sagledavanje činjenica. Pronašla sam u to ime, 10 stvarnih rizika, kojima izlažemo naš organizam, kada smo u multitasking mode-u. Među ostalima, upravo se tom tematikom, kao i ostalima iz polja ‘Emocionalnog zdravlja’ bavi psiholog, govornik i autor Guy Winch, Ph.D., jedan od najglasnijih kada je u pitanju integracija znanosti emocionalnog zdravlja u naše svakodnevne živote, radne sredine i obrazovni sustav.

‘Istraživanja nam pokazuju kako multitasking može imati alarmantne posljedice. A kada kažem ‘alarmantne’, mislim to najozbiljnije’

Guy Winch, Ph.D.

1. Multitasking nam može stvarati probleme s memorijom
U istraživanju iz 2016. godine, kronočni mediamultitaskeri ne samo da su pokazali slabosti u pamćenju, oni su pokazali slabosti i u radnoj memoriji (sposobnost da pohranjujemo bitne informacije dok radimo na nečemu) i dugotrajnoj memoriji (sposobnost da pospremimo neku informaciju te se iste ponovo sjetimo kroz neki duži period vremena).

2. Multitasking može dovesti do depresije i socijalne fobije (socijalne anksioznosti)
Istraživači su analizirali poveznicu između multitaskinga, korištenja medijskih platformi i emocionalnog zdravlja. I, iako u ovom istraživanju nisu pronašli što su pretpostavljali, rezultati su pokazali kako su se kod ispitanika koji su multitaskingirali, češće pojavljivali simptomi depresije i socijalne fobije.

3. Multitasking nam može fizički oštetiti mozak
U studiji u kojoj su sudjelovali istraživači sa Sveučilišta Duke Singapore, Sveučilišta u Sussexu, Brighton te Sveučilišta College London pokazalo se da ljudi koji su česti media multitaskeri su imali smanjenu sivu tvar u mozgu, konkretnije, u područjima koja su povezana s kognitivnim kontrolama kao i regulacijom motivacije i emocija.

4. Nepotrebno se izlažemo riziku da nas ‘pokupi’ automobil u kretnji ili da zalutamo na cestu (još ako i vozač ima mobitel u rukama dok vozi, šanse su nam dvostruko veće!) – true story
Istraživači su sakupili informacije o 1400 stanovnika New Yorka koje su udarili automobili u vožnji, te su otkrili da je od njih 1400 – čak 280 tinejdžera bilo fokusirano na smartphone u rukama u tom trenutku… isto kao i 140 odraslih osoba.

5. Multitasking nas čini manje otpornima na distrakcije iz okoline
U jednom istraživanju, istraživači su promatrali multitasking navike ispitanika u njihovim kućama u periodu od 7 dana te su otkrili da oni koji su u većem postotku multitaskingirali su bilježili manju koncentraciju na svoje zadatke i lakše ih se ometalo od onih koji nisu multitaskingirali. Pretpostavka je da čovjek kada odgovara na puno distrakcija u kratkom periodu gubi sposobnost razlikovanja bitnih od nebitnih distrakcija.

6. Multitasking nas čini manje produktivnima i manje učinkovitima
Da li je stvarno mulitasking naša sposobnost da obavimo više stvari prije zadanog roka kako mislimo da radimo? Rezultati velikog broja istraživanja nam pokazuju kako je istina upravo suprotna od ‘cijenjenog’ mišljenja javnosti (i nadređenih); svi ispitanici koji su skakali sa zadatka na zadatak su pokazali puno manju produktivnost i manju učinkovitost u odnosu na one koji su završavali jedan po jedan zadatak.

7. Skakanje sa zadatka na zadatak povećava kronični stres
Studija koja se bavila studentima i njihovim navikama učenja, pokazala je kako je studentima koji se služe multitaskingom dok rade za svojim kompjuterima, proporcionalno rasla razina stresa. Konstantno bombardiranje informacijama i podražajima na koje su pokušavali odgovoriti, rezultirala je stresnim odgovorima. U drugoj studiji s kalifornijskog Sveučilišta, istraživači su pokazali kako i u uredima vlada kronično stanje stresa zbog multitaskinga. Zaposlenici koji su uvijek imali pristup svom e-mailu, samim time i stalni pristup informacijama, održavali su svoj ‘high alert mode’ i više srčane frekvencije na uvijek istom nivou. Kronično skakanje sa zadatka na zadatak daje i kronične posljedice kada je stres u pitanju.

8. Multitasking može naštetiti vašim odnosima i vezi
Smartphoneovi stvaraju instant-prijetnju u obliku multitaskinga i nepotrebnih distrakcija, ali oni predstavljaju i ozbiljan problem kada su odnosi i romantične veze u pitanju. I složit ćemo se, malo što je iritantnije od osobe s kojom smo, a ona je uronjena nosom u svoj mobitel. Istraživači danas imaju i pojam za takvu situaciju – ‘techoference’ – a multitaskeri, koji koriste svoje vještine na mobitelima dok su u nečijem društvu drugoj osobi stvaraju veliko nezadovoljstvo. U drugoj studiji sa Sveučilišta u Essexu, istraživači su pokazali da čak i ako je mobitel samo u blizini osoba koje razgovaraju, te ga nitko ne koristi, svejedno se može pojaviti komunikacijsko trenje.

9. Multitasking šteti ocjenama djece
I to ne samo one koja su na satovima skakali sa zadatka na zadatak, nego i onima koji su imali direktan pogled na njih. U jednom kanadskom istraživanju, istraživači su pokazali kako multitasking na laptopima utječe na značajan gubitak sposobnosti pažnje kod svih koji su u direktnom pogledu na ekran laptopa. To je otprilike isti efekt kao kada u kinu, netko u našem redu krene gledati u svoj smartphone, a u vidnom nam je polju. Hoćete, nećete, a pogotovo ako je radnja na filmu malo mirnija, vaša pažnja će odlutati na taj mobitel.

10. Propuštate život, simple…
Ako se hvalite multitaskingom i to stvarno mislite, onda zaboravite da ćete i vi od šume vidjeti drvo ili obrnuto, ili da je čaša polu-puna. Ljudi koji su vječito zauzeti obavljanjem dviju stvari odjednom, ne vide ni najočitije pred sobom, tvrde istraživači sa Sveučilišta Western Washington.

Točnije, čak 75% studenata koji su šetali glavnim trgom na kampusu dok su istovremeno razgovarali na svoj mobitel, nisu uopće registrirali klauna na svom jednorog-biciklu, kako vozi po trgu (!)

Stručnjaci to zovu ‘nenamjernom sljepoćom’ – u ovom slučaju, šetači koji su razgovarali na telefon cijelo su vrijeme promatrali okolinu – u teoriji, ali je nisu registrirali u svom mozgu.

Postoje tehnike kojima se možemo pokušati kontrolirati, kada vidimo da nam pažnja odlazi sve češće, a da zadatke ne završavamo istom brzinom. Tehnika ‘Pomodoro‘ o kojoj sam pisala ovdje ili ‘OHIO – Only Handle It Once’ tehnika, koju često preporučuju osobama koje pate od ADHD-a, no ona daje rezultate svima koji žele bolje organizirati svoje vrijeme i život. Jednostavno, kako i piše – ono što krenete raditi ne prestajete dok ne završite. Stručnjaci kažu da ako se odlučimo na ovakav princip, ‘OHIO’, moramo biti disciplinirani, te znati da ako nam usred koncentriranog rada, na pamet padne nova ideja ili zadatak, to isto može pričekati dok ne završimo posao na kojem trenutno radimo, a ideju zapišemo na papir.