Introvert, empat, vrlo osjetljiva osoba… tko su ti ljudi i spadate li vi možda među njih?

Znate li tko ste duboko unutra, kako bi znali gdje i na koji način se smjestiti u vanjskom svijetu? Tko su introverti, empati i vrlo osjećajne osobe? Danas su ovi pojmovi zamagljeni i često trpani u isti koš, ali postoje razlike i prednosti. Možda ste jedan od njih, a možda svo troje u jednom. Što to znači i što da radite s tim?

Meni je trebalo oko 37 godina života da shvatim da nisam ekstrovert, već punokrvni introvert, a spoznaja je olakšala život maksimalno. Bez adekvatne edukacije (ona u kojoj razumijemo što nam netko priča, ne ona u kojoj nas se uči napamet) lako je ne-prepoznati. Jer, i introverti mogu biti dežurni klaun večeri u ime održavanja atmosfere, mogu voditi glasne razgovore i glasno se smijati, biti organizatori partija i biti društveni leptirić. Ali na par sati i s planom bijega spremljenim u džepu (mobitelu). A onda se ‘dekompresirati’ satima u tišini. Voljeti svoje misli više od tuđih, šutjeti i paziti na koje se energije kačimo, uživati u činjenici da ne moramo voditi isprazne razgovore u ime normi i biti čisto u redu s time.

Iako introvert, empat i visokoosjećajne osobe (od sad pa nadalje, u tekst – HSP; highly sensitive person) imaju zajedničke crte ponašanja i karaktera, oni se razlikuju u samoj ‘gradaciji’, a i korisno ih je razumjeti. Pogledajte gdje ste otprilike, možda vam bude lakše u interakciji s (poludjelim) svijetom oko sebe.  

INTROVERTI
Uvijek mi je teško započeti tekst na način da kažem kako se negdje sve više piše, ali i priča o introvertima, jer;  – vani na naprednim tržištima – čitavo desetljeće prolazi u ovakvim tekstovima; dok kod nas, u našem incestuoznom balkanskom pojasu, informacije prolaze na kapaljku, a zadržavaju se još teže u mainstreamu, ako nisu dobro poznate teme.
Veći naglasak na introvertima i ekstorvertima stavlja se, na primjer, u kompanijama koje znaju kako voditi vlastite ljude, a među običnim smrtnicima, ovi pojmovi su došli u fokus s proljetnim zatvaranjem u kuće i idejom opstanka u 4 zida, koja je eksplodirala po medijima (dosta traljavo, ako smijem primijetiti).
Tako su introverti ispali u prvi plan kao osobe kojima se svijet nije srušio jer su sami sa sobom, bez drugih. Štoviše, nekima od nas, ideja potpunog mira i legitimnog zadržavanja u kući i na balkonu, napokon je došla kao naručena. Moj mali i ja, dva punokrvna HSP introverta, funkcionirali smo savršeno u svojim ritmovima i aktivnostima, i mogli smo tako još, koliko god. Bio je mir vani, kako i unutra i to je bilo osvježavajuće. Kao neki globalni godišnji odmor s velikim unplug momentom – fizički se osjetilo olakšanje, zar ne?

Biti introvert jeste genetska disciplina, a uključuje razlike poput one – kako mozak procesira dopamin (nagrade). Ljudi koji su rođeni kao introverti jednostavno se ne osjećaju tako jako ‘nagrađeno’ od strane vanjskih stimulansa kao što su zabave, interakcije s velikim grupama ljudi ili razgovori o ‘vremenu’. Kao rezultat ovakvih aktivnosti, introverti se mogu jako brzo početi osjećati ispražnjeno i iscrpljeno. S druge strane, mnogo introverata nalazi duboko zadovoljstvo u aktivnostima kao što su čitanje, u flowu svog hobija ili kontemplacijama u tišini.

Također, možete biti introvert, ali ne morate biti HSP. To bi značilo da ste možda malo manje orijentirani prema energijama drugih ljudi, ne obraćate tako veliku pozornost na njih, jer ih ne osjećate tako jako. Isto tako možda niste toliko u stresu zbog vremenskih rokova, nasilnih scena, ponavljajuće buke – iako i dalje trebate vaše vrijeme, kada ste sami sa sobom i svojim mislima.

Ako spadate u HSP grupu ljudi, onda vjerojatno spadate u introverte, a ne u ekstroverte. Dr. Elaine Aron, autorica knjige ‘Snaga Osjetljivosti’ procjenjuje kako su 70% svih HSP – introverti. Za jasniju ‘dijagnozu’ HSP introvert se može činiti kao jako veliki promatrač, brižna, emotivna osoba koja lako čita druge – iako ih drugi ljudi iscrpljuju. Dakle, biti introvert ne znači da ste automatski empat ili HSP. Vi ste ona osoba koja voli samoću, više od gužve i društvene akcije, a ni kontemplacija vam nije strana.

EMPATI
Evo još jedne riječi koja se polako udomljuje na svaki portal koji koketira s trendovima. S jedne strane je to dobro, jer se pojam širi i gravira u ladice različitih mozgova, a s druge je to loše jer se pojam klasično trivijalizira, a posljedično i misinterpretira uslijed samostalnih odluka o tome tko smo, odnosno što nam više paše da predstavimo drugima.
Dok se nekad ovaj izraz upotrebljavao kao opis osobe koja ima paranormalne sposobnosti pomoću kojih može jako dobro razumjeti mentalno i emotivno stanje drugih, danas je empat opisan kao osoba koja je ekstremno svjesna (na svim nivoima osjećanja), prvenstveno emotivnih stanja drugih ljudi. Ali ustvari, kako je empatija, prema jednom istraživanju, u opadanju još od 1980.-e, ljudi/empati, bi danas vrlo lako mogli pasti u kategoriju superheroja, kao što su ga izmislili Marvelovci – znaju ljudi što nam nedostaje da spasi svijet.

Samodijagnoza je kao i svugdje i ovdje na skliskom terenu, pa je valjda i to danas razlog što se susrećem s tonom pojedinaca koji za sebe odgovorno tvrde da su empati, a sve oko njih vrišti da su na onom drugom kraju.  
U istraživanju koje je provedeno 2010.-e na Sveučilištu u Michiganu, otkrilo je među ostalim da je pad empatije među studentima (do 40%!) posljedičan velikom rastu narcizma (a tome su kumovale društvene mreže), te da se milenijalci osjećaju poprilično specijalno u odnosu na druge, što je u korelaciji s narcizmom – karakternom crtom koja ne može biti dalje od empatije.

Kada znanstvenici pričaju o empatiji, postoje kognitivna empatija – zaslužna za prepoznavanje tuđih osjećaja, a samim time i za lakšu komunikaciju; te emocionalna empatija – emotivno stanje trigerirano prepoznavanjem i osjećanjem tuđih osjećaja. ‘Psihopat’, na primjer, može imati visoki stupanj kognitivne empatije, ali jako nizak one emocionalne, jer ustvari činjenica da jako dobro prepoznajemo tuđe osjećaje, ne mora značiti da ih razumijemo, da znamo osjetiti ili u konačnici, da nam je stalo do toga kako se netko drugi osjeća.  

Dakle, empati nisu samo oni koji vide nečije raspoloženje, jer to može bukvalno svatko tko ima oči, empati su oni koji vide, osjete, iskuse i upiju tuđe osjećaje. Prema autorici knjige ‘The Empath’s Survival Guide’, dr. Judith Orloff, empati mogu razviti i fizičke simptome pod snažnim utjecajima tuđih osjećaja. Kada su preplavljeni negativnim osjećajima, empati se mogu dovesti u stanje paničnih napadaja, depresije, kroničnog umora i ostalih fizičkih simptoma koji se protive tradicionalnim dijagnozama.
To je istovremeno i prokletstvo i dar, a izuzetno je izazovno ukoliko empati ne znaju isključiti ‘off’ gumb, ili ako su im potrebne godine da razviju način ophođenja. No, mogućnost upijanja tuđih osjećaja je i njihova najveća snaga. Omogućuje im dublje psihološko i emotivno povezivanje s tom osobom, ili više njih. Oni su odlični prijatelji, partneri i općenito ljudi koji brinu za druge. Kada shvate da je to njihov dar, s kojim se nauče živjeti, pogotovo.
Orloff dalje navodi kako empati, baš kao i HSP,  imaju izražene osjete, snažne intuitivne sposobnosti i trebaju vrijeme samoće kako bi se dekompresirali. Empati mogu biti i introverti i ekstorverti, i puno empata spada u grupu HSP.

HIGHLY SENSITIVE PERSON (HSP) – VRLO OSJETLJIVA OSOBA
Ovdje sam pisala o vrlo osjetljivim ljudima, odnosno kako nas vole etiketirati drugi – ‘preosjetljivim ljudima’, stavljajući nas u zamku jezika i osobnog shvaćanja riječi. A kad ono, to je supermoć.
Vrlo osjetljivi ljudi, ukratko, procesuiraju više informacija iz okoline od ljudi koji to nisu. Ne znači da se netko lako uvrijedi, ako plače na ‘tri, četiri, sad’… to znači da su njihovi zrcalni neuroni u mozgu, malo brži od tuđih. ‘Što se vrlo osjetljivih osoba tiče, to ne znači da oni posjeduju više zrcalnih neurona. No, njihovi zrcalni neuroni bilježe veću aktivnost. Istraživanje iz 2014. godine, pokazalo je da vrlo osjetljivi imaju veću aktivnost u dijelu mozga povezanim sa socijalnim i emotivnim procesima. Veća aktivnost tih dijelova mozga vidljivo je odstupala u odnosu na one koji ne spadaju u kategoriju vrlo osjetljivih, čak i kada su bili u pitanju i potpuni neznanci – što je vrlo osjetljivima dalo sposobnost dodatnog i ‘proširenog’ suosjećanja prema ljudima koje vide prvi put u životu.’

Biti HSP bi moglo lako proći pod ’empat’, jer HSP može osjetiti emocije baš kao i empat, ali razlika je u tome što HSP osjeća jače SVE osjete, ne samo emocije. HSP može lako postati preplavljen u situacijama gdje je presnažna buka ili prevelika gužva, neovisno o emocijama na koje nailazi. Da čovjek ima vidljive antene koje idu iz njega, one kod HSP bi bile upgradeane u odnosu na druge – kako bi mogle loviti i najmanje signale.
Visoka osjetljivost kod ljudi danas je pod sve većim povećalom znanstvenika; uglavnom je genetski nasljedna i postoje doslovce fizičke razlike od onih koji, ‘samo’ osjećaju. HSP mogu biti i introverti i ekstroverti, a često se pronalaze u ’empatima’. Također, postoji šansa da su ’empati’ i HSP dvije strane istog novčića, samo što se empate dosad više proučavalo.
Sve u svemu, biti vrlo osjetljiva osoba jeste supermoć. I prema nekoj gruboj procjeni onih koji se na našu sreću bave mozgovima, 15-20% populacije bi moglo imati mozak s takvim ustrojem. Upijati više informacija iz okoline je doslovce supertalent – mozak ima više informacija za obradu podataka, a kada se nalazimo u novim situacijama, mozak ima još više ladica otkud vadi korisne i upotrebljive argumente.
Plačete na emotivne reklame, ideju izbjeglica na kiši, i zbog starca koji kopa po smeću? Koga briga. Plačite i budite ponosni što ste to u stanju izvesti, neki ljudi ne mogu proizvesti suzu da im život ovisi o tome – zamislite u kakvom stanju je njihov organizam zbog toga.

Cijeli život mi govore da sam preosjetljiva, i da ne trebam sve shvaćati tako jako osobno, što je od mene umalo učinilo emotivnog kripla prve klase. Kada sam odlučila i počela svoju osjetljivost gledati na drugi način, osjećam se u prednosti. Čak mi bude žao osoba koje i dalje smatraju osjetljivost karakteristikom razmaženih ili plačljivih emotivaca (da ne kažem pravu balkansku riječ), jer jasno vidim kroz nerazumijevanje materije o kojoj pričaju i samo si mislim – kako bi toj osobi bilo lakše da prihvati sve svoje osjećaje… a možda i otkrije kolika moć leži u njima. Kakav potencijal bačen u vodu.

KOJI SU OPOZITI? AKO NISTE OVO GORE OPISANO… ŠTO STE?
Ovako na slijepo, bez testa i bez posjete verificiranoj ‘dr. psiho-osobi’, idemo logikom. Ako niste intovert, onda ste ekstorvert. Ljudi koji svoju energiju ‘obnavljaju’ na društvenim situacijama, a to znači da njihova ‘društvena baterija’ puno duže drži od one koju ima u sebi jedan klasični introvert. Njihova nagrada je zadovoljstvo i hormon koji luduje od sreće kada je u takvim situacijama, onima gdje je akcija.

Druga strana empata ili visoke osjetljivosti su jednostavno ljudi koje vanjski podražaji ne simuliraju toliko, kao ove prve. Biti super osjetljiv je kul, da, ali i biti prizemljen i manje osjetljiv je vrijedna imovina. Individualci koji nisu jako osjetljivi ne moraju apriori biti sebični ili narcisoidni. Oni jednostavno furaju kroz život na nižim amplitudama osjećanja, a u današnjem svijetu prepunom trigera, možda je to super-adaptivna sposobnost.

Biti introvert, empat ili vrlo osjećajna osoba su dragocjene karakteristike, a čim prije prepoznamo koliko je jak utjecaj tradicionalizma nad riječima, pa da pod tim utjecajem onda i odgajamo djecu – to bolje za nas kao ljude (i narod).
Drugi put kada pomislite nekome reći da je preosjetljiv i narugati se nečijoj suzi, znajte da ta osoba, podsvjesno – o vama puno više zna nego što vi znate o njoj, a da takve izjave govore puno više o autoru, nego bi netko htio.
Kulturološko forsiranje promjene koja se nalaže introvertima i svima drugima da mijenjaju svoju osobnost kako bi se lakše uklopili u ovaj svijet, doslovce, nema smisla, a k tome i stigmatizira ljude koji ne žive za društvene norme. Čemu još jedna stigma u zatrovanoj sredini.

Živjeli introverti i oni koji jako osjećaju!

Srdačno Vaša,
INFJ/HSP
S.

PS. Evo službenog testa osobnosti prema Myers Briggs tipovima, uživajte u spoznajama i budite iskreni sami sa sobom – nitko vas ne gleda.
Myers Briggs Type Indicator^®